HrvatskiEnglishDeutschItaliano
Pocetna Korisne informacije Zanimljivosti Komiže i Visa Knjiga gostiju Mapa

O Komiži

 

Kada stignete u Komižu nema dalje,
samo more i rijetki otoci u daljini.

 

Komiža je drugo najveće mjesto na otoku Visu u kojem živi oko 1500 ljudi. Prvi pisani dokumenat o naselju potječe iz XII. st.
Otok koji je cijelu drugu polovicu 20. stoljeća bio vojna zona zabranjena za strance, neopterećena turizmom i intenzivnom gradnjom u obalnom pojasu. Danas je zahvaljujući tome jedan od bisera hrvatskog Jadrana.

Komiža je prvo hrvatsko mjesto koje je posjetio Papa :
1177. godine Papu Aleksandra III. su ribari s Palagruže,
gdje se sklonio od nevremena
na putu za Veneciju, prevezli do Komiže.
Tom je prilikom posvetio crkvu Svetog Nikole.

 

Donedavno mali ribarski gradić, bavilo se prvenstveno ribarstvom, a manje poljoprivredom. Sve što je u tom slikovitom gradiću nastalo u posljednjih nekoliko stoljeća nastalo je zahvaljujući trudu komiških ribara i ulovu i preradi plave ribe, iako posljednjih godina u Komiži više nije lako pronaći srdelu.


 

Prije Drugog svjetskog rata u mjestu je postojalo sedam tvornica za preradu ribe, koje su kasnije udružene u tvornicu Neptun. To je donedavno najveći i najvažniji gospodarski subjekt u Komiži, ali je potpuno nestao u pretvorbi.

***

Ribarsku tradiciju iseljeni Komižani su prenijeli diljem svijeta.
U gradu San Pedro u Kaliforniji danas živi deset puta više Komižana nego u samom mjestu.Neke procjene govore i o 20-25 tisuća Komižana i njihovih potomaka u Americi.

 

Unatoč novim trendovima, uspomene na ribarska vremena, alate i običaje čuvaju se u ribarskom muzeju.

 

U muzeju se nalazi se najveća zbirka ribarskih čvorova na svijetu (140 čvorova), te restaurirani primjerak komiške gajete falkuše Cicibela - posebne vrste ribarskog broda, simbola komiškog ribarstva.

 

Komiža je postala ekskluzivno turisičko odredište,
koje svojim intimnim ambijentom i bogatom gastronomskom ponudom privlači svakodnevno sve više gostiju.

Poetično ribarsko mjesto sa najvećim brojem sunčanih dana u godini, sa stoljetnim stablima rogača, slikovitim kamenim kućama, te ljekovitim mediteranskim biljem i raslinjem poput ružmarina, kadulje, lavande, gospine trave, gdje je loza nekoć prekrivala padine koje sa tri strane okružuju ovaj biser štiteći ga od nevremena.Oaza bioraznolikosti koja se nedavno našla među deset rajskih mjesta Mediterana na popisu Svjetske zaklade za prirodu (WWF).


 

Vruća ljeta i blage zime, borove šume, vinogradi, voćnjaci i polja, škrape i špilje, živopisne i skrivene uvale pružaju posjetitelju priliku da bude Robinzon u temperamentnom srcu Europe.

Prizori ispod površine još su dojmljiviji. U viškom carstvu tišine, osim bogatog živog svijeta, naći ćete ostatke antičkih brodoloma, zatim nekadašnje ponose talijanske i austrougarske flote potopljene u prvoj bitci oklopljenih brodova 1886. godine, američke leteće tvrđave koje su 1944. zamijenili nebesko plavu modrom bojom dubine.

Tko jednom dođe Komiži, zauvjek je povratkom zove.


Priča o Rogaču | Priča o brodu | Film o Komiži